Wednesday, November 4, 2009

Koliko je (ne)bitna EU?


Dve izjave Borisa Tadića:

"Predsednik Srbije Boris Tadić izjavio je juče da je borba protiv nasilja, koje ima korene u nasilju devedesetih godina, najvažniji prioritet jer nasilje vodi u fašizam.
- Borba protiv nasilja je prioritet i važnija je i od evropskih integracija i svakog drugog pitanja u Srbiji danas, jer nasilje konsekventno vodi u fašizam - rekao je Tadić u centru Beograda. On je na Trgu Republike položio cvet i upalio sveću u znak sećanja na Brisa Tatona." 2. oktobar 2009.

„Ovaj napor države nastaviće se i u narednom periodu. Sve akcije se slivaju u dobro osmišljen plan koji treba da rezultira u najkraćem mogućem vremenskom periodu suštinskim uspehom u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije“, istakao je Tadić. Prema njegovim rečima, napor koji država Srbija ulaže kako bi se iskorenili organizovani kriminal i korupcija je možda važniji i od evropskih integracija, jer on je, zapravo, pretpostavka integracija. 1. novembar 2009, povodom policijske akcije Morava

Borba protiv nasilja, kao i protiv organizovanog kriminala i korupcije, nesumnjivo su bitni, i važno je raditi na njihovom sprečavanju i slabljenju. Izjave političara tim povodom sastavni su deo funkcionisanja politike i medija, ali nikako najvažniji deo. Isto se odnosi i na evropske integracije. U oba slučaja konkretna dela su neuporedivo delotvornija.
Ipak, postavlja se pitanje: Zbog čega se predsednik Tadić opredelio, u roku od mesec dana, da dva međusobno različita događaja, dovodi u vezu baš sa evropskim integracijama, i da ih označava kao bitnije od onoga što se navodi kao jedan od prioriteta državne politike? Pretpostavljam da se time želelo naglasiti koliko su ove stvari bitne (ako su bitnije i od EU integracija) ali ja mislim da se time podstiče kontraefekat. Bar kada je raspoloženje prema dugotrajnom i napornom putu prema EU u pitanju. Osim toga, naglašavati šta je od svega nabrojenog bitnije od čega više je retoričko sredstvo, nego što ima veze bilo sa procesom EU pridruživanja, ili sa borbom protiv nasilja, korupcije i organizovanog kriminala. Kad se - bar donekle - izborimo sa ovim drugim, moćićemo da se nadamo približavanju članstvu u EU, isto kao što proces EU integracija u bitnoj meri znači i smanjenje ovih društvenih problema.

Kako i čelni ljudi evropskih institucija zaključuju: a) bez podrške nacionalnih vlasti teško je EU približiti građanima, b) proces uspešne komunikacije o EU je težak.

Zato lideri država koje bi tek htele da postanu članice Evropske unije ne bi trebalo da u svom obraćanju medijima - bez povoda - umanjuju značaj EU - ako je ta ista EU i dalje tako visoko na političkoj agendi kako ističu, opet kroz medije. Posebno ako postoje indikacije opadanje podrške za evropske integracije.


/EU integration, communication, media coverage, Serbia/

No comments:

Metodologija fact-checking sajtova

Jedan tekst od pre pet godina, i dalje može biti koristan, mada su se stvari svakako izmenile u međuvremenu.  FACT-CHECKING SAJTOVI -...