Friday, March 27, 2009

Mediji i novinari 2015. godine


Hrvoje Cirkvenec (za koga sam na Google našla da je autor verskog portala "Križ života") napravio je ovu You Tube prezentaciju o viziji novinarske i medijske budućnosti u Hrvatskoj. Ovaj hrvatski verski medij se već dovoljno dobro snalazi na netu pa za njih ne moramo da brinemo, a pretpostavljam da ni finansijski aspekt nije problematičan...

Monday, March 23, 2009

Konferencija: Internet ekonomija

List Danas organizovao je prethodne nedelje konferenciju "Internet ekonomija" i na sajtu omogućio prilično multimedijalnih informacija o ovom skupu.
Izdvajam deo iz izlaganja Stojana Vatreša, direktora razvojnog centra B92 o internet planovima ove kuće u narednom periodu. Meni se čini da portal B92 već neko vreme stagnira u pogledu organizacije i prezentacije sadržaja, i atraktivnosti pojedinih segmenata, pa na njemu provodim sve manje vremena. Videćemo hoće li osim o marketinškim aktivnostima razmišljati i o ovom aspektu, a radoznala sam i šta planiraju u sferi društvenih mreža. Elem, evo pomenute priče:

Strukture prodaje i marketinga prelaze na Internet, zbog ogromnog broja podataka i uske segmentacije. Na Internetu imamo geotargeting, ali i najnoviju stvar: bihejvior targeting. Neko će umesto deset sekundi na televiziji platiti jednogodišnje pozicioniranje na Internetu i imaće neuporedivo veći efekat. Mi u B92 očekujemo veliki rast, bez obzira na ekonomsku krizu očekujemo da će broj posetilaca biti oko milion i po. Zato nam trebaju rešenja. Nisam siguran da li u NIP postoji nešto za Internet tehnologije. Akcenat ćemo stavljati na nešto što će obeležiti Internet ovde u budućnosti, a to je social networking. To je mesto gde će Internet marketing da crpi podatke i da napravi biznis model. 
O ulozi države:
Ono što nam fali u Srbiji je Internet monitoring, nacionalna agencija koja će tačno znati koliku koji sajt ima posetu i imati o tome zvanične podatke. To je praksa u celoj Evropi. Da li će nestati klasični mediji? Neće nestati, ali ovo je jedan od najjačih udaraca jer Internet je veoma moćan. Klasični mediji moraće da ulažu u nove servise da bi opstali. Kod klasičnih medija će biti dobro to što će imati online dostupnost, moći će arhivu da stave na sajt. Internet je suviše važan i bitan kako za nas, tako i za državu, i ona bi njime trebalo stalno da se bavi, a ne stihijski i sporadično.

Tuesday, March 17, 2009

Mediji, Srbija, Evropa: 1989-2009-2019.


Okrugli sto 'Zakonodavstvo - kontradiktornosti medijskih zakona' organizovao je ovih dana NUNS, a iz specijalnog dodatka objavljenog u listu Danas, prenosim neke, vrlo upečetljive, delove izlaganja dr Snježane Milivojević, koja je bila uvodničarka na ovom skupu.


O TRANZICIJI

...podsetila je na početku okruglog stola na dva važna jubileja koja i te kako imaju veze s reformom medijskog sektora - 20 godina od pada Berlinskog zida, ali i dve decenije od kada je Evropska unija usvojila direktivu o prekograničnoj televiziji kao osnovu za uređivanje oblasti radiodifuzije.
- Prvi jubilej bio je pad Berlinskog zida i početak tranzicije, uključujući i medijsku koja se u većem broju zemalja centralne Evrope i završila, a koja se u jugoistočnoj Evropi s promenljivim uspehom obavlja i dalje. Mi smo u tom procesu na velikom začelju - istakla je Milivojević. (...)
Prema rečima Snježane Milivojević, tranziciju u Srbiji definiše nepodeljeno opredeljenje da se sada, u 2009. godini, odgovara na izazove iz 1989. godine, a sve u cilju priprema za ulazak u EU 2019. godine.

O NOVIM MEDIJIMA

...države se trude da se nose sa ogromnim tehnološkim izazovima pred kojima se nalaze, a ne da pasivno posmatraju ili regulišu nešto što bilo najvažnije medijsko pitanje pre 20 godina a da se istovremeno uticaj, novac i politički zahtevi sele u ove medije.
- To je posebno važno zbog toga što stižu upozorenja da je poslovni model na kojem su do sada poslovali komercijalni mediji u dramatičnoj krizi. Studija Rojters instituta kaže da, ako se ovako nastavi, za tri godine nećemo imati vesti. To će se dogoditi zbog toga što novac za oglašavanje ne samo da migrira ka novim medijima, Internetu na primer, nego ka onima koji program distribuiraju a ne onima koji program stvaraju.
Dodala je da zbog toga Velika Britanija predlaže uvođenje industrijske takse za internet pretraživače.
Još jedan problem je i to što se publika deli, cepa i fragmentizuje i što će to biti još vidljivije sa procesom digitalizacije, a onda će se oglašivački novac još više raspršiti...
Photo izvor

/media, transition, Serbia/

Thursday, March 12, 2009

Iz arhive: Povodom 12. marta

Danas, 17. maj 2001:

"Premijer Srbije Zoran Đinđić juče je ocenio da je situacija u medijima mnogo bolja nego u nekim drugim oblastima života i privrede u Srbiji. Đinđić je na skupu pod nazivom „Demistifikacija medijske scene u Srbiji nakon demokratskih promena“, održanom u beogradskom Medija centru u organizaciji Fondacije Konrad Adenauer, rekao da je situacija u medijima dobra, kao i da takva situacija ne iziskuje organizovanje takvog „dramatičnog skupa“. On je dodao da je, na njegovu inicijativu, DOS potpisao dokument kojim se obavezuje da nijedan član Vlade neće uticati ni na jedan medij, inače će momentalno biti izbačen iz Vlade.
Predsednica NUNS Gordana Suša rekla je da takvi pritisci ipak postoje, i to isključivo na lokalnom nivou, kao i da stanje u nekim medijskim kućama, kao što je RTS nije do kraja razjašnjeno. Urednica TV Mreže Lila Radonjić oštro je kritikovala i zamerila što republički organi nisu „ništa uradili na demontaži“ kuća kao što su TV Pink, BK TV i TV Palma, na šta je savezni ministar za telekomunikacije Boris Tadić rekao da upravo te kuće imaju najuredniju papirologiju i da su urednije od drugih namirivale svoje obaveze."

Ostale tekstove objavljene o Zoranu Đinđiću od januara 2001. do 12. marta 2003. možete naći ovde.
Fotografija je sa flickr naloga Svetskog ekonomskog foruma u Davosu.

Wednesday, March 4, 2009

Mediji i kriza


Zagrebački Jutarnji list objavio je na svom sajtu anketu sa pitanjem: "Posljednjih tjedana porasla je prodaja lijekova za smirenje i antidepresiva za više od 30 posto. Koji je glavni razlog?"
Zanimljivi su rezultati (iako još nisu konačni):
# ekonomska kriza
17,54%
# atmosfera straha koju podgrijavaju mediji
62,28%
# nedostatak sunca tijekom zime
20,18%

Ja lično se ne slažem sa ovakvim preovlađujućim stavom, ali očigledno je koliko posetioci sajta važnim i moćnim smatraju medije.
Interesuje me kakvi bi rezultati bili kod nas.
***
Što se tiče ekonomske krize i Srbije, na "Srpskom Davosu" na Kopaoniku domaći političari i ekonomisti uglavnom su se složili da je ekonomska kriza u zemlji veoma realna i prilično ozbiljna.
A o tome kako je kriza među političkom elitom u Srbiji dočekana u jesen prošle godine (uglavnom nonšalantno, sudeći po izjavama), svedoči ovaj pregled štampe iz tog perioda.

Tuesday, March 3, 2009

Onlajn novinarstvo

Dva regionalna dođaja vezana za onlajn novinarstvo:

Događaj broj 1 - Zagreb
Siva zona? Speaker's Corner? Može li ostati nezavisno?
Hrvatsko novinarsko društvo, Perkovčeva 2, velika dvorana
utorak 10. ožujka 2009, 17:30-21:00.


Događaj broj. 2 - Skoplje
Mladiinfo is looking for participants for online journalism training in Macedonia. 
FEJS Macedonia is looking for participants from the following countries ( Slovenia, Croatia, Serbia, Montenegro and Albania ) for 5 days training in Skopje ( 23th-29th March) for online journalism and multimedia. 
Tasks to implement: 
Provide a five-day training to 29 young journalists and students of journalism on how to create a magazine (South East European OnlineVoice) aimed at fostering intercultural ‘on-line’ communication and raising cultural self-awareness of young people in South East Europe. 
CV and motivation letter to be sent to email address fejsmacedonia@yahoo.com until March 10th. 

Monday, March 2, 2009

Beleške o Marissi


Njujork Tajms objavio je opširan tekst - profil Marisse Mayer, jedne od čelnih ličnosti Google, a povod je njena navodna odluka da napusti ovu kompaniju.  
Evo nekoliko crtica iz teksta:

People may not understand Ms. Mayer, but as the “it girl” at one of the world’s hottest companies she is very hard to ignore. A popular guest on TV news programs and talk shows, a Google-booster often quoted in print, and a rapid-fire presence on San Francisco’s social scene, she is the rare executive who has become — at least in the sometimes cloistered world of computer geeks — a celebrity.

O preplitanju ličnog ukusa i prepoznatljivog Google dizajna:

Google’s home page — spartan white embroidered with splashes of blue, red, yellow and green — mirrors her Wausau home and her penthouse.
“It used to be people would come over to my apartment and say, ‘Does your apartment look like Google or does Google look like your apartment?’ ” she says with a staccato laugh that has earned a following of its own in Silicon Valley. 


I još, nevezano za Google i posao:

“It hasn’t shown up anywhere that I am really physically active,” she says. “I ran the San Francisco half marathon this year. I did the Portland marathon. I went skiing just yesterday. I’m going to do the Birkebeiner, which is North America’s longest cross-country ski race. That just shows you how much there are gaps.”


Ako Marissa ode, What Would Google Do?

Fotografija je odavde

Metodologija fact-checking sajtova

Jedan tekst od pre pet godina, i dalje može biti koristan, mada su se stvari svakako izmenile u međuvremenu.  FACT-CHECKING SAJTOVI -...